Smatra se da Venecijanski karneval datira iz davne 1162. godine, kada je Republika Serenissima (kako se tada nazivala) obijesila Ulrica di Trevena, Akvilejskog patrijarha. U čast pobjede, stanovnici Venecije počeli su plesati ulicama i okupljati se na Trgu Svetog Marka, glavnom gradskom trgu. Ovaj običaj se ponavljao svake godine, a službeno obilježje dobio je u vrijeme renesanse. U 17. stoljeću, barokni karneval postao je prepoznatljiv u svijetu, a njegova slava nastavila se tijekom 18. stoljeća. S padom Mletačke republike njegov značaj počinje slabiti, a uskoro je i potpuno zabranjeno održavanje karnevala. Nakon dugogodišnjeg odsutstva, italijanske vlasti su 1979. godine odlučile u Veneciju vratiti povijest i kulturu tradicionalnog karnevala. Od tada do danas, karneval u Veneciji postao je, uz onaj u Rio de Janeiru, najpoznatiji i najposjećeniji svijetski karneval
Ove godine karneval traje od 11. do 28. februara. U subotu, 11. februara u 18:00 počinje La Festa Veneziana, odnosno ceremonija glavnog otvorenja.
U subotu, 18. februara održava se Festa delle Marie. Tim povodom 12 djevojaka prošetat će od bazilike San Piero di Castello, preko Via Garibaldi i rive do Trga Svetog Marka. Ovim se obilježava tradicija mletačkih duždeva koji su jednom godišnje birali 12 lijepih, ali siromašnih djevojaka te ih nagrađivali draguljima i haljinama. Parada počinje u 14.30 sati, a dolazak na trg je u 16 sati. Zabavni program na trgu počinje u 15 sati.
U nedjelju, 19. februara održava se jedan od najpoznatijih tradicionalnih događanja, koje svoje porijeklo vuče iz doba Republice Serenissime, Anđeoski let (Volo dell’Angelo). Anđeoski let svake godine se održava u čast mladog turskog akrobata, koji se, kako bi napravio senzaciju na karnevalu, spustio niz konopac razapet između broda usidrenog blizu trga Svetog Marka i zvonika crkve. To je toliko impresioniralo gradske vlasti i ljude da je uskoro postala tradicija. Kroz iduće godine Let se malo promijenio i sama ceremonija je podijeljena u tri koraka. Prvi korak je šetnja konopom do vrha zvonika, drugi je silazak na lođu Duždeva dvora gdje bi mu sam dužd, zajedno sa stranim veleposlanicima i političarima darovao cvijeće, novac ili karticu s pjesmama, a treći je ponovni povratak na vrh zvonika. Ovo je jako brzo postalo jedno od najzanimljivijih dešavanja karnevala, a ovaj običaj se održao do danas. Kako su osobe koje su izvodile ovaj „let” bile prerušene u anđela, događaj je nazvan Anđeoski let. Ove godine održat će se u 12 sati, a program na glavnoj pozornici (čekanje anđela) započinje već u 10.30 sati.
U subotu, 25. februara možete uživati u velikoj povorci alegorijskih kola i maskiranih skupina (Sfilata di carri a Marghera).
U nedjelju, 26. februara na rasporedu je Orlov let (Volo dell’Aquila). Za tu priliku, pozornica će izgledati kao prekrasna dvorana za bal, a na njoj je nastupati grupe koje će izvoditi historijske plesove i na taj način oživjeti duh raskošnih balova 18. i 19. stoljeća. Na pozornicu će s tornja Sv. Marka ‘sletjeti’ orao karnevala, odnosno osoba koja će ove godine ponijeti tu titulu. ‘Slijetanje’ orla očekuje se u 12 sati, a program na glavnoj pozornici počinje u 10.30.
Uz glavna događanja, tu je i niz popratnih, koja se odvijaju u uličicama i na manjim trgovima, a zabavni program na glavnoj pozornici na Markovom trgu traje vikendom od 11 do 17 sati, a sastoji se od različitih načina prezentacije venecijanske historije, kulture i tradicije, tako da ćete ovdje moći vidjeti na koji su se način izrađivale maske, perike, krojili kostimi, te upoznati različite zanate iz starinskih radionica, s sve to prenose se na velikim platnima koja su vidljiva s cijelog trga.
Karneval u Veneciji za samo 95 KM uz trodnevni aranžman sa prevozom i noćenjem
Karneval se zatvara Lavljim letom, 28. februara u 17 sati. Bogati izbor događanja, ali i šarm stare talijanske ljepotice, začinjen prekrasnim maskama idealan su poticaj za posjet Veneciji u ovo, karnevalsko doba.
Venecijanske maske
Jedan od svakako najprepoznaljivijih obilježja Venecijanskog karnevala su maske. Maske su od davnih vremena njegov sastavni dio, a kada su ih i zbog čega ljudi počeli nositi, teško je reći. Prvi pisani dokument o nošenju maski datira iz 13. stoljeća, a njime se ljudima koji nose maske (masqueradersima) zabranjuje ‘igra od jaja’, odnosno tradicionalna igra bacanja mirišljavih jaja. Kasnije se spominju i druge uredbe kojima se ljudima pod maskama zabranjuje određena vrsta djelovanja. Općenito se smatra da su maske nosili kako bi sakrili svoj identitet i društveni status. Maska je omogućavala osobi koja se nalazi iza nje interakciju s članovima društva izvan određene klase, te izbjegavanje svakodnevnih običaja vezanih uz društveni položaj. Koristile su se u različitim prilikama i za različite svrhe, od kriminalnih do romantičnih. Pred kraj Mletačke republike, zabranjeno je svakodnevno nošenje maski tj. nošenje maski po potrebi te je ono ograničeno na tri mjeseca, a taj period je započinjao dan iza Božića, 26. decembra, a završavao je u ponoć na Pepelnicu, što je ujedno označavalo i kraj karnevala.
Najčešće maske i nošnje bile su: ribar, doktor, astrolog, lovac, seljanka, pekar, mesar ili neki od likova iz Commedie dell’Arte (Arlecchino, Brighella, Colombina, Pulcinella itd.). Venecijanske maske mogu biti izrađene od kože ili u originalnoj papier-mâché tehnici, no danas je većina njih izrađena uz primjenu gipsa i zlatnih listića, te su sve ručno oslikane i ukrašene uz korištenje prirodnih dragulja i perja. Postoje tri vrste najpoznatijih maski – bauta, moretta i larva.
Bauta je maska koja pokriva cijelo lice, nema rupu za usta i ima puno pozlate. Može prekrivati i samo gornji dio lica do obraza kako bi se moglo razgovarati, jesti ili piti, ali njome se i dalje prikriva identitet.
Moretta je ovalna maska s crnim baršunom i velom, koji su obično nosile žene prilikom posjeta samostanima. Originalno je iz Francuske, ali vrlo brzo je postala popularna i u Veneciji, jer naglašava žensku ljepotu.
Larva je znana i kao volto maska, uglavnom je bijele boje i tipično venecijanska. Često se nosi uz trorubi šešir na glavi i plašt. Pretpostavlja se da riječ larva dolazi od latinske riječi koja znači maska ili duh. Slično kao kod baute, ovdje je dopuštena mogućnost da njezin nositelj može jesti, piti i razgovarati, a ujedno i dalje čuvajući anonimnost. Izrađene su od voska i fine tkanine, pa su se smatrale idealnima za ples i koketiranje.
Uz tradicionalne maske, karneval u Veneciji vezuje se i uz tradicionalne običaje, zabave i igre, koje se najčešće odvijaju na Trgu Svetog Marka, ali i raskošne balove. Najpoznatiji i najprofinjeniji je Duždev bal, koji se svake godine odvija u drugoj palači. Na njega možete ući samo s prikladnim baroknim kostimom čije se cijene kreću od 1000 eura na gore; potrebno je znati korake qadrille i drugih stoljećima starih plesova te izdvojiti minimalno 200 eura za kartu, a mjesto je potrebno rezervirati mjesecima unaprijed.
Karneval u Veneciji za samo 95 KM uz trodnevni aranžman sa prevozom i noćenjem
Jeste li Vi bili u Veneciji? Podijelite s nama anegdotu koja Vam se dogodila ili zanimljivost o ovom divnom gradu.